Topli obrok i prosječna plata FBiH
Koliko radnika zaista prima topli obrok, i koje su implikacije na prosječnu platu?
Prema Federalnom zavodu za statistiku, zaključno sa novembrom 2023., prosječna neto plata u FBiH iznosi 1.310 KM. No, kako radno zakonodavstvo FBiH poznaje koncept neoporezivih naknada, u prvom redu toplog obroka i naknade za prevoz, često se napominje kako zvaničnu neto platu, ustvari, treba uvećati za predmetne naknade kako bismo dobili stvarni iznos prosječnih primanja.
Pa tako, ako znamo da prema Zakonu o radu FBiH maksimalan neoporezivi iznos toplog obroka iznosi 1% prosječne neto plate po danu, to bi značilo da je u mjesecu novembru, koji je imao 22 radna dana, topli obrok iznosio 288 KM. Uz naknadu za prevoz od cca. 50 KM, slijedi da su prosječna primanja u novembru jednaka 1.648 KM. S obzirom da većina poslodavaca iznos toplog obroka usklađuje jednom godišnje, a ne mjesečno, prosječna vrijednost isplaćenog toplog obroka bila je, ipak, vjerovatno nešto niža, oko 260 KM1, pa je bliže istini reći da su prosječna primanja bila barem 1.600 KM.
No, svaki put kada se podsjeti na ovu metodološku začkoljicu - da zvanična neto plata ne sadrži neoporezive naknade - naći će se neko ko će ponuditi kontraargument: topli obrok nije zakonski obavezan, i postoji veliki broj radnika koji ga uopće ne primaju. Samim tim, slijedeći logiku kontraargumenta, nije racionalno statistici prosječne plate pridodati topli obrok.
Da li znamo koliko radnika doista prima topli obrok? Ne postoji zvanična statistika. Možemo li napraviti razumnu pretpostavku? Hajde da vidimo.
Najprije je važno znati da topli obrok efektivno funkcionira kao poreska olakšica za poslodavce. Ako poslodavac isplaćuje radniku minimalac, koji iznosi 596 KM neto, odnosno 917 KM bruto, te mu odluči povećati platu, recimo, na 850 KM, suštinski ima dvije opcije: a) isplatiti povišicu u vidu toplog obroka, na koji neće platiti doprinose i poreze, ili b) isplatiti povišicu u vidu plate, na koju će platiti doprinose i poreze.
Pa tako, u prvom slučaju radnik dobiva na ruke 850 KM, a poslodavac i dalje plaća 321 KM poreza i doprinosa, koje je plaćao i dok je radnik primao minimalac, dok u drugom slučaju radnik dobiva 850 KM, ali poslodavac ovaj put plaća 470 KM poreza i doprinosa. Naravno da će svaki poslodavac odabrati da plati manje: poslodavac minimizira vlastite troškove onda kada isplati topli obrok.
Što nas dovodi do važnog zaključka: ako radnik ne prima minimalac, poslodavac uvijek ima snažan poticaj da isplati topli obrok. Ili da reformuliramo poziciju: iz perspektive poslodavca, izbjegavanje isplate toplog obroka ima smisla jedino za radnike na minimalcu. Pa se ustvari pitanje koliko radnika ne prima topli obrok svodi na pitanje koliko radnika prima minimalac.
Nedavno je Admir Čavalić, zastupnik u Federalnom paralamentu, od Poreske uprave FBiH zatražio podatke o primanjima po platnim razredima, statistiku koju nijedna naša institucija, nažalost, ne objavljuje po službenoj dužnosti. Njegova intencija bila je aproksimiranje medijalne plate, ali podatke možemo iskoristiti i u svrhu razumijevanja broja radnika na minimalnoj plati.
Kako je vidljivo iz tabele, avgust 2023. nije potpun, vjerovatno zato što podaci još nisu bili u cjelosti dostupni poreskoj upravi. Stoga, na raspolaganju su nam podaci za juni i juli ‘23. Međutim, ako uporedimo ukupan broj zaposlenih u tim mjesecima sa statistkom zaposlenosti koju Poreska uprava FBiH redovno objavljuje na svojoj web stranici, uočit ćemo da je zaposlenost u tabeli platnih razreda nešto niža. Naime, ukupan broj zaposlenih u FBiH u julu 2023. iznosio je 541.808, dok u tabeli imamo podatke za 470.106 radnika. Kako pojašnjava Čavalić, razlika nastaje zbog toga što u tabeli platnih razreda nemamo samostalne djelatnosti, niti one koji su kasnili sa dostavom propisanih obrazaca.
S obzirom da je u junu ‘23. razlika najmanja2, fokusirat ćemo se na taj mjesec. Nadalje, nedostajeće podatke ćemo proporcionalno ekstrapolirati iz razlike, uzevši u obzir da nemamo razloga vjerovati kako distribucija nedostajućih 57.642 radnika značajnije odstupa od ostatka zaposlenih. Dobivamo sljedeći rezultat:
Dakle, aproksimativno 27.267 radnika prima minimalac u FBiH. Međutim, ovdje je važno napomenuti da pod tu brojku spadaju i radnici koji formalno-pravno rade za neto platu od 596 KM, ali uz nju primaju i topli obrok. Iz perspektive porezne uprave, takvi su još uvijek radnici na minimalnoj plati, i naći će se u razredu do 596 KM, mada su im ukupna primanja između 800 i 900 KM. Drugim riječima, broj radnika koji imaju ukupna primanja 596 KM, znatno je manji.
No, hajde da budemo izrazito konzervativni, i da pretpostavimo kako svih 27.267 zaposlenih rade isključivo za neto platu od 596 KM, i da niko u tom razredu, ustvari, ne prima topli obrok. Ako tu brojku stavimo u odnos sa ukupnim brojem zaposlenih, dolazimo do zaključka da najviše 5% radnika ne prima topli obrok. Drugim riječima, barem 95% zaposlenih u FBiH ima i topli obrok uz svoju platu.
Za kraj, hajde da vidimo koliko bi tih 5% iskrivilo prosječnu platu, ako bismo prosječna primanja definirali kao neto plata + topli obrok + naknada za prevoz.
U junu 2023. prosječna neto plata bila 1.262 KM. Ako na to dodamo 250 KM za topli obrok i 50 KM za naknadu za prevoz, dobivamo 1.562 KM prosječnih primanja. Međutim, ako kontroliramo za najviše 5% radnika koji ne primaju topli obrok, onda kalkukacija izgleda ovako:
(1.262 KM * 543.369 radnika) + (50 KM * 543.369 radnika) + (250 KM * 543.369 radnika * 0.95)/543.369 radnika = 1549,5 KM
Dakle, razlika je najviše 12,5 KM, i to nakon što smo precijenili broj ljudi na minimalcu. Samim tim, vjerujem da smo ovim pokazali kako je praksa dodavanja neoporezivih davanja (topli obrok + naknada za prevoz) na prosječnu neto platu sasvim opravdana u cilju aprokismiranja ukupnih prosječnih primanja.
Nadalje, s obzirom da je broj radnika na minimalcu tako nizak, te da postoji jasan trend smanjenja, formuliranje ekonomskih politika koje imaju za cilj poboljšanje statusa radnika na minimalcu baš i nema mnogo smisla, jer takve politike koriste najviše 5% radnika. Daleko smislenije bilo bi formulirati politike koje ciljaju povećanje prosječne, odnosno medijalne plate.
Ukoliko sadržaj smatrate edukativnim, razmotrite da mi platite kafu ovdje. Hvala!
Prosječna neto plata u decembru 2022. iznosila je 1.180 KM, što odgovara maksimalno neoporezivom toplom obroku od 11,8 KM.
Ukupno 485.727 zaposlenih u tabeli platnih razreda u odnosu na 543.369 zvanično evidentiranih zaposlenih. Razlika je 57.642.